Svjetski prvaci:

Trinaest prvaka svijeta

Wilhelm Steinitz (1836 - 1900)

   Rođen je u Pragu kao trinaesto djete u obitelji trgovca metalom - oca Solomona, koji je želio da ga sin naslijedi u struci. Šah je naučio u djetinjstvu, ali se počeo ozbiljno njime baviti poslije dolaska u Beč, 1858. Steinitz je postao prvak svijeta 1886. godine pošto je pobijedio u meču protiv Johanesa Cukertota rezultatom 10:5 uz 5 remia. Svog sljedećeg rivala Mihaila Čigorina je pobijedio 1889. sa 10:6 uz jedan remi. Bio je prvak svijete sve do 1894. kada ga je u meču pobijedio Emanuel Lasker.

dr Emanuel Lasker (1868 - 1941)

   Rođen je u Barlinhenu u Poljskoj. Naučio je igrati šah sa 12 godina, dok se školovao u Berlinu. Kada je bio bolestan, stariji brat Bertold, (student medicine), da bi ga razonodio, donio mu je u bolnicu šahovski priručnik i šah. Kad je ozdravio, pokazao je nevjerojatnu sposobnost za šah i matematiku. Završio je studije na Matematičkom fakultetu Univerziteta u Berlinu. Doktorirao je 1902. na istraživanju apstraktnih algebarskih sistema. Šahovski majstor je postao 1889. godine. Prvak svijeta postao je 1894. pobijedivši u meču ostarjelog Štajnica.

Jose Raul Capablanca (1888-1942)

Rodio se u Havani, gdje je proveo mladost. Naučio je šah sa 4 godine. Sa 13 godina je osvojio prvenstvo Kube. Kao inzvaredan matematičar na prijemnom ispitu na Kolumbija univerzitetu rješio je zadatke iz algebre za sat i petnaest minuta, mada je imao na raspolaganju tri sata. 1909. u SAD-u je pobjedio prvaka Maršala sa 8:1 uz 14 remija. Prvak svijeta postao je u Havani, 1921, pobjedivši u meču Laskera sa 4:0 uz 10 remija. Prvi šahist svijeta bio je do meča sa Aljehinom u Buenos Airesu 1927. godine, u kome je poražen sa 3:6 uz 25 remija.

Aleksandar Aleksandrovič Aljehin (1892-1946)

   Rođen je u Moskvi gdje je naučio igrati šah od majke kada mu je bilo pet godina. Kao dijete volio je noću u tišini igrati šah kraj petrolejske lampe, pa je dobio nadimak "Tiška". Kada je imao 10 godina počeo je učestvovati na dopisnim turnirima. Šahovski majstor postao je 1909. godine na turniru u Peterburgu, gdje je osvojio prvu nagradu. Tituli prvaka svijeta osvojio je 1927. godine porazivši Kapablanku. Dr Max Euwe mu je preuzeo tituli 1935. godine. Aljehin je bio prvi šahist koji je povratio titulu u revanš meču 1937. godine. Umro je nepobijeđen 1946. godine, očekujući sporazum za meč za prvenstvo svijeta sa Botvinikom.

Max Euwe (1901-1981)

   Rođen je u malom mjestu blizu Amsterdama. Naučio je igrati u dijetinstvu od majke. U osnovnoj školi i gimnaziji bio je najbolji šahista među svojim vršnjacima. Doktorirao je matematičke nauke sa 25 godina starosti. U vrijeme svojih najvećih uspjeha ostao je vjeran struci: predavao je matematiku, mehaniku i astronomiju u jednom amsterdamskom liceju. Od 1932. do 1935. godine Eve postiže niz uspjeha koji su mu omogućili da izazove na meč prvaka svijeta Aljehina. Mada je Aljehin bio favorit Eve je slavio zasluženu pobjedu od 9:8 uz 11 remia.

Dr Mihail Botvinik (1911-)

    Rođen je u zaseoku koji se sada zove Repino u blizini Lenjingrada. Naučio je igrati šah sa 12 godina i tri godine poslje postao je jedan od najboljih igrača Lenjingrada. Šahovski majstor postao je 1927. godine na prvenstvu SSSR-a kada je zauzeo 5-6 mjesto. Diplomu inžinjera elektrotehnike dobio je 1932. godine. Botvinik je sedam puta pobijedio na prvenstvu svoje zemlje. 1948. godine na prvenstvu svijeta osvaja prvo mjesto. Sa dva kraća prekida od po godinu dana 1957 i 1960. bio je prvak svijeta sve do 1963. godine. Dugo godina je radio na programima za kompjutere.

Vasilij Smislov (1921-)

   Rođen je u Moskvi u porodici gdje su šah i pjevanje imali tradiciju. Njegov otac, Vasilij Osipovič, bio je ponosan na svoja dva uspjeha: 1912. godine na turniru Peterburškog društva, kao crni je pobjedio Aljehina, a od velikog Šaljapina, dobio je laskave ocjene kada ga je čuo kako pjeva. U toku jedne godine mali Vasilij je osvojio sve kategorije od četvrte do prve. Te godine na prvenstvu Moskve osvaja drugo mjesto i titulu šahovskog majstora. Na meč turniru za prvenstvo svijeta1948. godine osvaja drugo mjesto (iza Botvinika). Meč sa Botvinikom (1954. g) završava nerješeno. Kasnije je smislov pobjedio Botvinika (1957. g), imao titulu prvaka svijeta godinu dana, a zatim je izgubio u revanš meču sa Botvinikom.

Mihail Talj (1936-)

Rođen je u Rigi. Njegov otac Nehemije, doktor - internist, naučio ga je igrati šah. Često je igrao šah sa očevim pacijentima koji su čekali na pregled. Posjećivao je Dom pionira u Rigi, gdje je učio šah pod nadzorom internacionalnog šahovskog majstora Koblenca, koji mu je kasnije pstao trener.

Šahovski majstor postao je sa 17 godina, kada je 1954. godine pobjedio prvaka Bjelorusije, Sajgina sa 6:4. Talj je 1957. godine postao najmlađi prvak Sovjetskog Saveza. Pobjeđuje i sljedeće godine, te se kvalificira za Međunarodni turnir za prvenstvo svijeta u Portorožu, 1959. i na tom turniru Talj pobjeđuje. Na turniru kandidata za prvaka svijeta u Jugoslaviji (Bled, Zagreb i Beograd) osvaja prvo mjesto i stjeće pravo na meč sa Botvinikom. Meč je odigran 1960. u Moskvi i dobio je Talj sa 6:2 uz 13 remia i tako postao osmi prvak svijeta u šahu

Tigran Petrosjan (1929-1984)

    Rođen u Tbilisiju gdje je proživio dijetinstvo i mladost. Šah je naučio igrati sa 11 godina, dok se nalazio u pionirskom logoru na odmoru. Njegov učitelj je bio slučajan susjed iz sobe. Za vrijeme drugog svjetskog rata ostao je bez oba roditelja. Ratne godine proveo je u Tbilisiju gdje je igrao šah sa dječakom Vitjom Bravinskim.

Sa 16 godina osvaja prvenstvo Tbilisija, Gruzije. Šahovski majstor je postao 1947. Pobijedio je na turniru za kandidata za prvaka svijeta 1962. godine. Sljedeće godine pobijedio je Botvinika u meču 5:2 sa 15 remia. Prvenstvo svijete odbranio je 1966. godine pobjedom nad Spaskijem, ali ju je od istog protivnika izgubio 1968.

Boris Spaski (1937-)

                                                Rođen u Lenjingradu. Sa šahom se prvi put upoznao 1942. godine u Kirovskoj oblasti, gdje je bio zajedno sa starijim bratom, evakuiran iz Lenjingrada. U jesen 1946. Boris se sa bratom šetao parkom u Lenjingradu i primijetio tablu sa natpisom "Šahovski paviljon". Sa 12 godina postao je majstorski kandidat. Sa 14 godina bio je drugi (bez poraza) na prvenstvu Lenjingrada. Na turniru u Bukureštu 1953. osvaja 4-6 mjesto i tituli internacionalnog majstora. Spaski 1966. godine uspješno prolazi put do prvaka svijeta, no Petrosjan uspijeva obraniti svoju titulu. Spaski učestvuje u narednom ciklusu 1968. godine i uvjerljivo pobjeđuje. Prvak svijeta postaje 1969. pobjedom nad Petrosjanom.

Robert James Fischer (1943-)

    Rodio se u Chickago-u. Kada je imao dvije godine roditelji su mu se razveli, pa se oca Gerarda ne sjeća. Sestra mu je kupila 1949. godine jednu igru sa uputama - to je bio šah. Majka je objavila u šahovskoj rublici, jednog lista u Brooklinu oglas: "Tražim šahovskog učitelja i partnera za mog sedmogodišnjeg sina". Odazvao se nestor američkog šaha Herman Helms. Sa 12 godina Fischer je postao član čuvenog Manhetenskog šah kluba. Sa 14 godine pobjeđuje na otvorenom i zatvorenom prvenstvu SAD-a. U Portorožu, 1958. postaje velemajstor (najmlađi u povijesti šaha). Prvak svijeta postaje 1972. pobjedom nad Spaskijem sa 7:3 i 11 remia. Nezadovoljan pravilnikom meča, predao je bez borbe susret sa Karpovom 1975. godine. Od 1972. godine Fischer se nije pojavio na šahovskim takmičenjima.

Anatolij Karpov (1951-)

    Rođen je u rudarskom gradu Zlatoustu na Uralu. Šah je naučio igrati od oca inžinjera Jevgenija. Sa 7 godina bio je igrač treće kategorije, dok je majstorski kandidat postao u jedanaestoj. Titulu šahovskog majstora osvojio je na turniru u Lenjingradu 1966. U seriji mečeva odnio je pobjede nad Polugajevskim, Spaskim i Korčnojem i stekao pravo na meč sa Fischerom. Ali kako on nije htio prihvatiti pravilnik Svjetske šahovske federacije - FIDE, Karpov je 24. aprila 1975. i "Sali stupova" u Moskvi proglašen 12. prvakom svijeta u šahu. Karpov je opravdao titulu prvaka svijeta. Nju je obranio 1978. u Belgiji i 1981 u Meranu u mečevima sa Korčnojem.

Gari Kasparov (1963-)

    Najmlađi šahovski velemajstor Gari Kasparov, imao je šahovski put sličan mnogim poznatim šahistima. Titulu majstorskog kandidata je osvojio kada je imao 10 godina, a četiri godine poslije postao je šahovski majstor.

Kasparov je proglašen za prvaka svijeta 10. novembra 1985. godine pošto je dan ranije dobio 24. partiju u meču sa Anatolijem Karpovom. Meč koji je bio ograničen na 24 partije dobio je Kasparov sa 5:3 uz 16 remia.