Korištenje izraza "Central Procesing Unit" i njegove kratice, CPU,u računalnoj industriji datiraju barem iz 1960-tih (Weik 1961). Izraz je opis određene klase logike strojeva koji mogu izvršiti upute. Ova široka definicija se lako može primijeniti na mnoga rana računala koja su postojala davno prije nego što je izraz "CPU" ikada došao u masovnu upotrebu. Oblik, dizajn i implementacija CPU-a se dramatično promijenila od najranijih primjera.

Prvi procesor je napravio Intel u 1971. Nazvan je Intel 4004, bilo ga je moguće izraditi zahvaljujući integriranoj tehnologiji. Integrirani krug znači da cijeli CPU na jednom čipu. 4004 je 4-bitni procesor koji je imao brzinu od 740 kHz.

Godine 1976, Intel je predstavio 16-bitni procesor 8086 koji je imao brzinu od 5 MHz. Novija verzija 8086 procesora korišten je za izgradnju prvog osobnog računala IBM. Uslijedio je Intel 486, koji je 32-bitni procesor koji je imao brzinu od 16 MHz. Tehnologija izrade integriranih krugova se paralelno razvijala s razvojem procesora. Na primjer, procesori mogu izvoditi procese u stvarnom vremenu (eng. Real Time) i zaštićeni način, što je uvelo koncept "multitaskinga". Mogućnosti uštede energije kao što je System Management Mode (SMM), znači da računalo može isključiti različite komponente. Računala napokon izašla iz naredbenog retka, u WINP (Window, Icon, Menu, Pointing device) način interakcije.

Godine 1993, Intel je predstavio Pentium procesor koji je imao brzinu od 60 MHz. Uslijedio je Pentium II koji je imao brzinu od 233 MHz, zatim Pentium III koji je imao brzinu od 450 MHz, Pentium 4 koji ima brzinu od 1,3 GHz. Kasnije, Intel je izdao Celeron procesor, koji je imao brzinu od 266 MHz, a koji se koristi u pristupačnim low-end računalima. 2003, Intel predstavio procesore serije Pentium M, koji su najavili novu eru mobilnog računalstva, pod Centrino platformom. Pentium M je sporiji u odnosu na stolna riješenja, na 900 MHz, tako da je smanjena potrošnja energije i baterija od laptopa traje duže. 2006, Intel je predstavio Core procesor koji su imali brzinu od 1,6 GHz. Oni imaju više od jedne jezgre, kao u slučaju Core Duo (koji ima dvije jezgre), te mogućnost virtualizacije koja omogućuje višestruke kopije operativnog sustava će se izvoditi na istom računalu.

Dok Intel je vodeća tvrtka u proizvodnji procesora, tu su i druge tvrtke kao što su AMD koje također proizvode procesore. Godine 1991, AMD je izdao iz Am386 procesore, brzine 40 MHz.Kompatibilan(kopija) Intel 386 procesor(a). 1999, AMD je predstavio Athlon procesore koji imaju brzinu od 500 MHz. Athlon je bio legitiman konkurent Intel Pentium III, jer je bio brži. AMD Athlon je bio prvi procesor brzine od 1 GHz.