Trgovački brodovi

Trgovački brod je brod koji u mirnodopskim uvjetima služi za prevoz tereta i/ili putnika. Tijekom ratnih uvjeta služi kao brod za podršku i/ili opskrbu ratne mornarice svoje zemlje. Razne zemlje svijeta posjeduju flote raznih trgovačkih brodova. Zbog troškova u brodarstvu, poreza i nameta, mnogi briodovlasnici su preregistrirali svoje brodovlje pod zastave zemalja koje im pružaju znatne pogodnosti u smislu davanja. Zastave tih zemalja nazivamo zastavama pogodnosti, a kao najbolji primjer su Liberija i Panama.

Najveća svjetska flota je pod zastavom Grčke i iznosi oko 16% svjetske tonaže (podatak iz veljače 2007).

Trgovački brodovi se dijele u nekoliko kategorija, ovisno o veličini i namjeni.

Trgovačke brodove - namijenjeni za prijevoz putnika i robe, a to su:

teretni brodovi - namijenjeni prijevozu isključivo raznih vrsta tereta
putnički brodovi - namijenjeni prijevozu putnika (mogu biti izletnički ili linijski brodovi)
putničko-teretne brodove

Teretni brodovi

kontejnerski brod (hrv. Brod za prijevoz spremnika)
brodove za rasute terete (eng. bulk carrier)
tankere za naftu
tankere za plin (LPG brodovi i LNG brodovi)
Ro-Ro brod
brodove hladnjače ("frigo")
brodove za kemikalije
brodove za rudaču, rasuti teret i naftu (OBO)
brodove za opći teret (general cargo)
brodove za opskrbu naftnih platformi - eng. supplier
brodovi za teške terete - eng. heavy lift
brodovi posebnih namjena i izvedbi

Putnički brodovi

Putnički brod je vrsta trgovačkog broda kojemu je osnovna namjena prijevoz putnika. Kategorija ne uključuje teretne brodove koji raspolažu s ograničenim kapacitetom ukrcaja putnika, kao teretnjake sa smještajem za dvanaest putnika, nekada opće prisutne na morima, gdje je prijevoz putnika bio sporedan u odnosu na prijevoz tereta. Do nedavno, svi prekooceanski brodovi osim prijevoza putnika, obavljali su i transport pošte, pakiranog tereta i drugih tovara zajedno s prtljagom putnika, te su bili opremljeni brodskim skladištima, dizalicama i samaricama, ili drugom opremom za utovar-iskrcaj tereta. Tek u najnovijim prekooceanskim brodovima i doslovno u svim brodovima za krstarenje mogućnost prijevoza tereta je ukinuta. Iako su putnički brodovi dio trgovačke mornarice, često su u slučaju rata, u flotama ratnih mornarica, bili korišteni kao brodovi za trupe.

Prekooceanski brod

Prekooceanski brod (također Transatlantik), namjenjen je prijevozu putnika između udaljenih kontinenata. Prekooceanski brodovi obavljali su međukontinentalni putnički saobraćaj većinu 19. i 20. stoljeća. Od 1960-ih nagli razvoj zračnog prometa označava kraj naintenzivnijeg oceanskog putničkog saobraćaja, te je tada većina transatlantika povučena ili preusmjerena u krstarenja. Putovanja velikim oceanskim brodovima ipak su sačuvala manji segment tržišta za putnike koji let avionom smatraju neudobnim ili stresnim ili prekooceansku plovidbu doživljavaju kao turističku atrakciju. Jedini takav brod trenutno u službi je Queen Mary 2[1] izgrađen 2003. Transatlantik karakteriziraju izuzetno kvalitetne plovne sposobnosti, velika brzina (oko 30 čvorova)[3][4][5] i u skladu time vrlo snažni pogonski strojevi (i preko 200 000 ks).[6] Izgledom su vrlo duguljastog i vitkog trupa, oštrog pramca, visokog nadvođa, krme sa nižim nadgrađem ili bez njega, pravilnih i aerodinamičnih linija. Putnicima u jednoj ili dvije klase nude se tradicionalni luksuz u velikim javnim prostorima (salonima) i umjerena ponuda razonode na brodu.

Brod za krstarenje

Brod za krstarenje (također Cruiser), je brod namjenjen kružnim turističkim putovanjima, najčešće u tropskim ili zatvorenim morima ili uz obalne krajeve kulturno-povijesno ili prirodno atraktivnih zemalja. Iako se prvi brodovi namjenjeni isključivo za krstarenja grade već 1970-ih, fascinantan razvoj cruisera počinje polovinom 1990-ih kada je nakon 50 godina izgrađen prvi veći brod od transtlantika Queen Elizabeth, cruiser Carnival Destiny.[7] Od tada se grade sve veći brodovi tog tipa. Cruiseri su isplativiji uz što veći broj ukrcanih putnika te ih u skladu s time karakteriziraju vrlo veliko nadgrađe, ponekad pravokutnih oblika, često šire od širine broda na vodenoj liniji. Veliki broj paluba, širok i krupan trup, zaobljen pramac, često pravokutna krma s visokim nadgrađem, brzina oko 20-22 čvorova,[8][9] strojevi, ovisno o veličini broda, snage od 60 000 do 150 000 ks, nešto slabije plovne sposobnosti u odnosu na transatlantike. Putnicima uvijek u samo jednoj klasi nudi se veliki izbor najrazličitijih razonoda i atrakcija na brodu, te unutrašnje uređenje inovativnih stilova.

Trajekt

Trajekt je zajednički naziv za sve brodove namjenjene prevozu ljudi ili vozila preko neke vodene prepreke, od manjih rijeka i tjesnaca do većih unutarnjih mora. U skladu s time, dizajn trajekata, uvjetovan mjestom plovidbe za koje je izgrađen, znatno varira, od manjih i vrlo jednostavnih obalnih, do velikih trajekata za otvoreno more, koji svojim dimenzijama i dizajnom podsjećaju na brodove za krstarenje. Prema duljini rute trajekti se dijele na lokalne, koji saobraćaju preko rijeka, u lukama, preko tjesnaca, itd, za srednje udaljenosti, koji saobraćaju između luka udaljenih ispod 100 NM, i trajekte za velike udaljenosti, koji plove na linijama iznad 100 NM.[10] Glavna karakteristika svih trajekata je prostrana slobodna ravna paluba za prijevoz vozila, te se od RO-RO broda, plovila sličnih karakteristika, razlikuje po broju ukrcanih putnika. Prvi trajekti, koji vuku porijeklo od skela, pojavljuju se uvođenjem parnog pogona u 19. stoljeću. U početku vrlo jednostavna plovila, doživljavaju razvoj uvođenjem željezničkih trajekata u Skandinaviji 1872.,[11] te se do 1930-ih koriste isključivo za prijevoz željeznice. Nakon toga počinje gradnja trajekata za cestovna vozila, čiji razvoj do današnjih izvanredno velikih jedinica, uglavnom prati razvoj cestovnog prometa.

Obalni brod

Među putničke brodove ubrajaju se i obalni brodovi, što je naziv za čitav niz manjih vrsta brodova kojima je zajednička karakteristika plovidba i prevoz putnika u obalnim krajevima, manjim zatvorenim morima, kraj većih lučkih gradova ili izletnički brodovi za jednodnevna putovanja. Obalni brodovi obavljaju obalnu plovidbu koja u užem smislu, premda može obuhvaćati i međunarodne rute, označuje promet plovidbom između luka jednog političko-carinskog područja.[12] Dijele se na putničke brodove velike obalne plovidbe (velike kabotaže) od 2000 do 10 000 brt, i male obalne plovidbe (male kabotaže) do 2000 brt.[13] Nekad tradicionalnih dizajna, željeznog ili drvenog trupa s parnim ili motornim pogonom, u novije doba obalne brodove karakterizira vrlo raznolik dizajn, materijali i pogoni, uključujući katamarane, hidroglisere, stakloplastiku za izradu trupa, i mlazni pogon.

Putničko-teretni brodovi

Putničko trgovački su oni brodovi koji sa jednim brodom vrše prijevoz putnika i tereta. Pojavila se potreba na rutama koje imaju potrebe za prijevozom manjih tereta te određenog broja putnika.