Vrata polja
Drniš je grad u srcu Zagore, na pola puta između Šibenika i Knina. Okružuju ga planine Promina i Moseć koje tvore prolaz u Petrovo polje zvan Drniška vrata. Uz grad teče rijeka Čikola koja izvire u blizini Čavoglava i nastavlja svoj tok uz rub Petrovog polja. Sa 1146m visoke Promine pogled puca na cijeli kraj: u blizini je otočić Visovac, oaza mira i tišine, a također i ostale ljepote Krke: Roški slap, Skradinski buk, itd. [slike]
Karta Drniša i okolnog područja
Drniški kraj sastoji se od nekoliko područja: samog grada, Petrovog polja i naselja koja ga okružuju, Miljevačkog platoa, JZ dijela (područje Žitnića, Pokrovnika, Pakova sela i Radonića) te naselja u podnožju Promine, nekadašnjeg rudarskog kraja (Siverić, Trbounje, Velušić). Uz navedena naselja grad Drniš obuhvaća i Badanj, Bogatić, Brištane, Drinovce, Kadinu Glavicu, Kanjane, Kaočine, Karalić, Ključ, Kričke, Lišnjak, Parčić, Sedramić, Siverić, Širitovce, Štikovo i Tepljuh koja se rasprostiru na površini od 355km². U njima živi oko 8600 ljudi od čega je 3200 u samom gradu, a zanimljiva činjenica je da su žene mnogobrojnije, neki bi rekli da su Drnišani "blaženi među ženama".
Grad je nastao kao utvrđenje za zaštitu od turskih prodora u srednjem vijeku. Prema legendi, nakon što su ga osvojili Turci su mu dali ime Drniš, koje u prijevodu sa perzijskog znači "Vrata u polje ". Zaštitnik grada je Sveti Roko koji se štuje gotovo tri stoljeća, od vremena kada je kuga harala gradom i okolicom.
Povezanost
Do Drniša je lako stići jer se nalazi na raskrižju važnih prometnih i željezničkih puteva. Iz Šibenika i Knina stiže se za otprilike pola sata, a iz Zadra i Splita za oko sat i trideset minuta. Drniš, točnije Siverić, može se pohvaliti i prvom željezničkom prugom (1877.) izgrađenoj na području Šibensko-kninske županije. Obližnja turistička odredišta poput Roškog slapa i Visovca udaljena su petnaestak minuta vožnje automobilom.
Klima
Klima drniškog kraja je mješavina kontinentalne i mediteranske klime, vrućih ljeta te hladnih i burovitih zima. Vjetrovi koji pušu su velebitska i dinarska bura, jugo, maestral, istočnjak i zapadnjak te jugoistočnjak. Ova kombinacija vjetrova i klime stvorila je specifičnu mikroklimu koja daje posebnost tradicionalnim drniškim proizvodima: vinu, ovčjem siru ("siru iz mišine") te nadaleko poznatom i cijenjenom drniškom pršutu.